Početna strana > Hronika > Javni dug Srbije iznosi 9,5 milijardi evra
Hronika

Javni dug Srbije iznosi 9,5 milijardi evra

PDF Štampa El. pošta
utorak, 10. novembar 2009.

BEOGRAD – Ukupan javni dug države je oko 9,5 milijardi evra, a samo u ovoj godini Srbija se zadužila na nivou od oko jedne milijarde evra i to na domaćem tržištu kroz prodaju trezorskih zapisa, a na spoljašnjem tržištu za oko 800 miliona evra, izjavio je Tanjugu savetnik premijera Srbije Jurij Bajec.

„Ukupni državni dug je negde oko 9,5 milijardi evra. Od toga 4,5 milijarde evra je spoljni javni dug a preostali iznos je unutrašnji javni dug države”, objasnio je Bajec.

On je naglasio da se država u ovoj godini više zaduživala kako bi pokrila budžetski deficit, ali je predviđeno da se u narednim godinama deficit anulira, pa je za očekivati i da se smanje aktivnosti države na zaduživanju radi pokrića deficita.

On je dodao da u unutrašnji javni dug spadaju obaveze prema deviznim štedišama, otplata kamate za dospele tromesečne trezorske zapise...

Prema njegovim rečima, ukupni bruto domaći proizvod iznosi nešto više od 30 milijardi evra, pa je lako izračunati da je javni dug ispod 30 odsto BDP-a.

On je napomenuo da se u javnosti često stvara zabuna pa se govori o ukupnom dugu od oko 21 milijarde evra, ali se ne razjašnjava da se ta suma odnosi na javni i privatni dug, odnosno dugovanja koja su napravila preduzeća iz Srbije.

„Visina spoljneg privatnog duga je negde oko 16 milijardi evra”, precizirao je Bajec i dodao da kada se saberu spoljni javni dug i privatni dug dolazi se do iznosa od 21 milijarda evra.

Prema njegovim rečima, visina privatnog duga indirektno utiče na sveokupno stanje u državi, jer se zbog otplate kredita u inostranstvu mogu javiti poremećaji na domaćem deviznom tržištu, ali je bitno razgraničiti i da to nije dug koji je napravila država.

Kada je reč o zaduženosti u više navrata zvaničnici su navodili da se u visoko zadužene zemlje ubrajaju one države čiji dug premašuje 40 odsto BDP-a, kao i da Srbija po tom kriterijumu spada u manje zadužene zemlje.

Bajec je naglasio i da se trenutni dug otplaćuje različitom dinamikom i različitim početkom otplate duga, kao i da se naša zemlja u poslednje vreme zaduživala pod povoljnim uslovima, odnosno sa manjom kamatnom stopom i dužim periodom otplate.

(Tanjug)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner